|
Arhiva |
-
Februar, 2010
-
Januar, 2010
-
Decembar, 2009
-
Novembar, 2009
-
Oktobar, 2009
-
Septembar, 2009
-
Avgust, 2009
-
Jul, 2009
-
Jun, 2009
-
Maj, 2009
|
|
Naslovna strana
|
Autor S. Milisavljević
|
|
09.03.2010 |
Centar zaštite na radu i zaštite životne sredine - Profitni centar koji posluje u okviru Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika nedavno je kupio opremu vrednu skoro milion dinara za ispitivanje elektromagnetnog zračenja. U našem regionu do sada nisu obavljana ispitivanja ove vrste iako se zna da, primera radi, niskofrekventno zračenje u blizini trafo stanica ima štetan uticaj na zdravlje ljudi. Elektromagnetni talasi štetno utiču na srce, krvne sudove, mozak itd. Prema rečima Milutina Popovića, inženjera zaštite na radu, međunarodne norme se poštuju u Srbiji, ali se zaboravlja da je nejonizujuće zračenje (visokofrekventne i niskovrekventne učestanosti) štetno i u manjim količinama koje su Zakonom dozvoljene, ali, ipak, nepovoljno utiču na zdravlje ljudi. „Još uvek nije ispitan ni uticaj mobilne telefonije i radio talasa na zdravlje žitelja Kragujevca iako imamo i opremu i kadar da kvalitetno i povoljno radimo ove poslove za različite poslodavce”, kaže Popović. Interesantno je da je do sada jedino Enrgetika počela pregovore za ispitivanja uticaja niskofrekventnog zračenja na zdravlje ljudi. Za ove poslove Profitni centar ima Licencu za ispitivanje uslova radne okoline koju izdaje Ministarstvo za rad. Zaposleni u ovom Centru ispituju i uticaj mikroklime, dnevnog i veštačkog osvetljenja, buke, vibracija itd. Pored Sertifikata “za ispitivanje uslova radne okoline” Centar zaštite na radu i zaštite životne sredine ima još 2 licence, za poslove bezbednosti i zdravlja na radu i Licencu za pregled i ispitivanje opreme za rad. „Radimo procenu rizika na radnom mestu kao i osposobljavanje radnika za zdrav i bezbedan rad, odnosno upoznavanje sa potencijalnim opasnostima na radnom mestu za Zavod za zbrinjavanje odraslih u Malim pčelicama, kragujevačku „Energetiku“, „Ortopediju“, Kredi banku, Zavod za žigosanje oružja, hotele Zelengora i Šumarice, preduzeće „Mondi“ iz Paraćina koje se bavi izradom vreća za pakovanje praškastih materija, Skupštinu opštine Trstenik itd“, kaže Miloje Grbović, direktor Centra.
 Međutim, iako ima potrebne sertifikate, stručan kadar i odgovarajuću opremu, Profitni centar Medicine rada ne ostvaruje planirani obim poslova. Tokom prošle godine zaposleni u Centru zaštite na radu i zaštite životne sredine su obavili oko 700 ispitivanja uslova radne okoline, dok je 80-tih godina prošlog veka rađeno oko 20.000 procena samo u fabrikama Grupe „Zastava“ na području Kragujevca i u zemljama bivše Jugoslavije. Iako je Zakonom zagarantovano pravo radnika na bezbedne i zdrave uslove rada, u skladu sa direktivama Evropske unije i Međunarodne organizacije rada, kako bi se smanjile povrede na poslu i profesionalna oboljenja, poslodavci uglavnom ne poštuju propise. Prema Grbovićevim rečima naši poslodavci „smatraju ovaj Zakon nametom i samo gledaju kako da ga zaobiđu. Da nema inspekcije Centar zaštite na radu i zaštite životne sredine ne bi ni radio...“ Na području grada rade dva republička i tri gradska inspektora zaštite na radu. Dosadašnje iskustvo govori da najveći broj poslodavaca donosi odluku da ispuni Zakonske norme tek kada ih posete inspektori i upozore na kazne koje za pravna lica iznose 800.000-1.000.000 dinara, dok je kazna za preduzetnike oko 400.000 dinara. Inače, svi poslodavci su u obavezi da sprovedu odgovarajuće mere zaštite na radu, prekontrolišu uslove u kojima zaposleni rade, kao i opremu, tj oruđa za rad koja koriste. U Centru, koji je osnovan 1978. godine, trenutno radi preko 20 inženjera mašinstva, elektrotehnike, zaštite na radu, tehnologa i diplomiranih hemičara. Nedavno je, za potrebe obavljanja posla za „Matprodukt“ iz Vinče angažovan i inženjer rudarstva. Ekipe su mobilne, a poslovanje u okviru Medicine rada omogućava im formiranje zajedničkih multudisciplinarnih ekipa u kojima su i lekar i psiholog. Zahvaljujući tome Centar je jedina institucija u regionu osposobljena da obavi sve poslove vezane za zaštitu na radu i zaštitu životne sredine. Mr Kostantin Plavšić, dipl. hemičar, ističe da je do sada urađeno preko 100 Studija uticaja na životnu sredinu industrijskih i poljoprivrednih objekata koje su verifikovane u Ministarstvu za zaštitu životne sredine bez većih korekcija, što je još jedna potvrda stručnosti i iskustvu zaposlenih u Centru. Oni su radili ispitivanja štetnosti piralena, poslove dekontaminacije u Fabrici automobila i Energetici, a urađen je i Program upravljanja otpadom. U toku je izrada Studije uticaja infektivnog otpada na životnu sredinu za kragujevački Dom zdravlja i Opštu bolnicu u Jagodini. Imajući u vidu da postojeći kapaciteti daleko prevazilaze obim obavljenih poslova, Profitni centar će u narednom periodu osmisliti agresivniji nastup na tržištu kako bi stigao do potencijalnih kupaca kojima može da ponudi širok spektar usluga. U ovom Centru ističu da je za ugovaranje novih poslova neophodno upošljavanje privrednih kapaciteta i poštovanje Zakonskih propisa. Konkurentske firme postoje u Nišu i Novom Sadu, ali ugovaraju i poslove u Kragujevcu. Takođe, u gradu postoje i tri privatne agencije koje se bave sličnim poslovima, što treba da bude podstrek zaposlenima u Profitnom centru da se što kvalitetnije profilišu na tržištu. Trenutno Centar posluje na području od Priboja do Zrenjanina. |
|
Poslednji put ažurirano ( 09.03.2010 )
|
|